|
Pojmovi iz mobilne telefonije
Autor: Borislav Tadić
Sljedeći tekst je preuzet iz knjige "Mobilne komunikacije" iz 2001.
SIM ili Subscriber Identity Module (identifikacijski modul pretplatnika) je kartica sa svim relevantnim informacijama o GSM pretplatniku. SIM predstavlja vezu mobilnog telefona s GSM mrežom i ima tri
primarne uloge. Prva je kontrola uključenja u mrežu (autorizacija, te logiranje primanja i slanja poziva), druga predstavlja čuvanje osnovnih podataka o korisniku i personalizaciju usluga, poput SMS-a
i praćenja računa, a treća, marginalna, je vidno reklamiranje i označavanje operatera. Dimenzije SIM kartice su 1x1,5 cm, a postoje i u veličini kreditne kartice i kao takve se koriste u nekim starijim
modelima mobitela. Terminom SIM Toolkit označava se poseban vid upotrebe i primjene SIM kartica, koje izlaze iz okvira puke identifikacije sa GSM mrežom. Posebnim aplikacijama iz SIM Toolkit paketa bit
će omogućena značajna interakcija korisnika SIM kartice i vanjskog svijeta, jer je SIM kartica na ovaj način potpuno personalizirana. Npr. (jedna od mogućih primjena) tako će korisnik SIM kartice biti
identificiran pri ulasku na parking, a ako pozove određeni broj, kartica za parkiranje će biti naplaćena sa sljedećim računom za telefon.
Roaming (roming) izraz je koji podrazumijeva korištenje GSM mobilnih telefona u mrežama drugih operatera. Naime, on podrazumijeva da vaš mobilni telefon automatski podešava komunikacijske procedure sa
različitim baznim stanicama kada ste u pokretu. Nakon potpisanog ugovora između operatera u dvije države, uspostavlja se međunarodni roaming, koji će vaš telefon učiniti potpuno operativnim u mreži na
koju niste pretplaćeni. Naravno, ukoliko se radi o tri-band telefonu, roaming ugovor će omogućiti da telefon koristite u svim GSM mrežama svijeta (na 900, 1800 i 1900 MHz). Roaming je inače privilegija
korisnika GSM standarda. Naime, izlaskom iz oblasti pokrivenosti matičnog operatera SIM kartica GSM korisnika je automatski prepoznata i registrirana prilikom uključivanja uređaja u inozemstvu. Svi se
pozivi od tog trenutka preusmjeravaju na njegovu novu lokaciju; korisnikov broj je dostupan u nepromijenjenom obliku, koji se naziva kao da je lokalni. No, korisnik koji je u roamingu, za matičnu državu
mora koristiti pozivni broj: za BiH to je +387, za Hrvatsku +385 itd.
U svijetu se trenutno koriste tri frekventna raspona za GSM mobilnu telefoniju. Prvi, koji se često označava samo skraćenicom GSM od Global System for Mobile Communications, je u pojasu 900MHz i prisutan
je u većem dijelu Europe i Azijsko-pacifičkoj regiji.
Digital Cellular System (DCS), razvijen je nešto kasnije u frekventnom opsegu od 1800 MHz i danas se koristi u zap. Europi. Cesto se označava skraćenicom GSM1800.
Personal Communications Systems (PCS) u opsegu 1900 MHz, ili GSM1900, funkcionira na teritoriju Sjeverne Amerike, dakle SAD i Kanadi, te nekim zemljama Latinske Amerike i Afrike.
Single / dual / triple band
Stariji mobilni telefoni bili su isključivo single-band uređaji, koji su radili samo u GSM900 standardu za mobilne komunikacije. Danas su široko prisutni i dual-band mobiteli, sa podrškom za mreže u
opsegu 900MHz i 1800MHz, te triple-band uređaji koje možete koristiti u svim GSM mrežama svijeta. Osobine dual / triple band mogu imati i GSM mreže, koje, po potrebi, izvode neprimjetna prebacivanja korisnika
sa jedne na drugu frekvenciju.
GSM mreže i veliki broja aparata trenutno podržavaju tri načina kodiranja glasovnih informacije i njihove isporuke. Kodiranje, ne ovisi toliko od hardvera koliko od softvera ugrađenog u mobitel. Standardni,
odnosno podrazumijevani način kodiranja je Full Rate (puna rata) koji velika većina korisnika zapravo upotrebljava bez ikakve promjene. On osigurava zadovoljavajuću kvalitetu glasa i standardnu potrošnju
baterije. Half Rate (polu rata), skraćeno HR, je način kodiranja glasa kod kojeg se smanjuje kvaliteta zvuka, ali i potrošnja energije, pa se tako produžava trajnost baterije. Naravno, na ovaj način nije
moguće ostvariti bilo kakvu ustadu kod GSM operatera. Ako telefon ne podržava HR, on će i dalje koristiti Full Rate. Novi, napredni način kodiranja glasovne informacije je Enhanced Full Rate (poboljšana
puna rata), za koji se koristi skraćenica EFR. Rijetki su proizvođači telefona u svijetu, koji u posljednje tri godine, nisu na tržište izbacivali modele sa podrškom ovom način kodiranja. Dakle, svaki
noviji telefon, kroz EFR, nudi mnogo bolju kvalitetu razgovora, koji se može usporediti sa fiksnom mrežom. Isto tako, ova metoda kodiranja, skratit će vam vrijeme u razgovoru i standby-u za bar 5 postotaka.
Specific Apsorbtion Rates (SAR), je pouzdana međunarodno priznata mjera mogućnosti da mobitel izazove oštećenje ćelija. Ona služi za mjerenje količine radiofrekvencije koju je organizam apsorbirao i
izražava se u broju Wata zračenja po kilogramu moždane mase (W/kg). Američka savezna komisija za telekomunikacije prihvatila je 1.6 W/kg za prihvatljivu mjeru SAR nivoa, a naravno, što je SAR nivo niži,
opasnost (makar i teoretska) je manja.
Short Messaging Service, skraćeno SMS, (sistem kratkih poruka) omogućuje slanje tekstualnih poruka preko GSM mobilnih telefona. Ako operater nudi ovu uslugu, to znači da ćete, čak i za vrijeme razgovora,
moći slati i primati poruke dužine do 160 znakova. Kratka poruka može sadržavati proizvoljne kombinacije slova, brojeva, interpunkcija i drugih znakova u latiničnom pismu. Ukoliko unosite poruku u nekom
ne-latiničnom standardu, morat ćete 160 karaktera zamijeniti sa samo 70. Svakom telefonu potrebno je unijeti broj SMS centra GSM operatera i precizirati vrijeme validnosti poruke. Naime, kada pošaljete
SMS, ukoliko primalac nije dostupan, vaša poruka se skladišti u centru onoliko vremena koliko ste vi podesili - standardno između 1 i 24 sati. Kod novijih telefona moguće je poslati i slikovnu poruku,
no ovdje treba biti oprezan. Ako pošaljete sliku SMS-om, morate znati da i onaj koji poruku prima mora imati telefon koji podržava ovaj format, a to je obično isti model sa kog se šalje.
Kako se unosi tekst na mobitel? Bilo da namjeravate surfati WAP prostorom ili jednostavno slati SMS poruke, ne očekujte ništa posebno od unosa teksta sa tipkovnice mobitela. Osnovni sistemi unosa rade
na principu ”rotacije i pauze”, što znači da ćete svakim pritiskom rotirati karakter dostupan na toj tipki. Na primjer, ako jednom pritisnete broj 2 dobit ćete slovo A, dva puta slovo B, a tri puta slovo
C. Također možete odrediti da li je sljedeći karakter slovo, broj, neka oznaka, interpunkcija i slično. Kada vam se pojavi željeni karakter, napravite pauzu i pritisnite sljedeću tipku. Primijetit ćete
da ovakav način unosa zaista zahtijeva strpljenje i praksu pri intenzivnom korištenju.
Tehnologija koju je razvila kompanija Tegic Communications, T9 Predicative Text Input (predvidljivi unos teksta), pokušala je da riješi ovaj problem. T9 koristi bazu riječi i dopušta korisniku da na
samo jedan klik dobije najčešće korištene riječi. Npr. riječ ”plan” unijela bi se jednostavnim pritiscima na tipke 7, 5, 2, 6, jer bi baza prepoznala kombinaciju ”plan” i prikazala je točno. Kvaliteta
predviđanja riječi, naravno, ovisi od veličine baze, a kod pojedinih telefona, moguća je njena korekcija. Posto nijedan proizvođač mobilnih telefona do sada nije kreirao T9 bazu za naše jezike, (Alcatel
ipak koristi nešto drugo) nama je ova opcija trenutno neupotrebljiva, osim ukoliko šaljemo poruke na engleskom jeziku. U suprotnom, može zadati velike glavobolje onima koji ne znaju da je isključe.
Hands-free set (set za slobodne ruke) je dodatak za mobilne telefone koji se sastoji od diskretne slušalice i mikrofona. Ideja uređaja je da Vam tijekom telefoniranja, poštedi ruku od držanja telefona
u zraku, što u pojedinim situacijama može biti neugodno ili čak nemoguće. Razgovarati i slušati možete potpuno slobodno, no, za biranje brojeva i druge operacije, ipak će vam trebati tipkovnica vašeg mobitela.
Hands-free set je najbolje koristiti u kombinaciji sa govornim biranjem. Pored standardnih, postoje i posebno prilagođeni hands-free setovi koji se ugrađuju u automobile. Njihova je primjena svestrana,
a najvažnija je dakako, smanjenje rizika od nesreća prouzrokovanih odvlačenjem pažnje. Ranije se smatralo da hands-free setovi u značajnoj mjeri štite korisnika mobitela od zračenja, jer udaljuju aparat
od glave, ali najnovija istraživanja ne govore tome u prilog.
Voice Activated Dialing (govorno biranje) je opcija koja vam omogućuje da pozovete željeni broj, izgovorom u mikrofon vašeg mobitela, bez unosa tipkanjem preko tipkovnice. Ova je mogućnost sve dostupnija
u novim modelima mobilnih telefona, a posebno je korisna u kombinaciji sa hands-free setom. Broj brojeva koje telefon može zapamtiti u svrhu govornog biranja, manji je znatno od kapaciteta standardnog
adresara. Postoje dva načina govornog biranja - izgovorom brojeva ne engleskom jeziku (55 se izgovara kao dva puta ”five”, a ne ”fifty five”) ili izgovorom riječi iz imenika – npr. ”Boris”. Također je
preporučljivo da se u ograničenu memoriju za glasovno biranje, ne unose slična imena (zvukovi), kao Zoran i Goran, da ne dođe do pogrešnog biranja. Da ne bi došlo do slučajnog aktiviranja ove funkcije,
potrebno ju je (de)aktivirati preko posebnog tastera ili stavke u meniju.
Call Divert (preusmjeravanje poziva) usluga je koja zahtijeva podršku i vašeg GSM operatera i mobilnog aparata da bi funkcionirala. Ona će vam omogućiti da automatski preusmjerite poziv s jednog pretplatničkog
broja na drugi, u određenim situacijama. Noviji telefoni omogućuju čitav dijapazon preusmjeravanja poziva poput sljedećih: preusmjeravanje ako je vaš broj zauzet, preusmjeravanje ako telefon ne dogovara
nakon određenog broja zvonjenja, preusmjeravanje ako je vas telefon isključen i/ili preusmjeravanje svih poziva. Cijene preusmjeravanja poziva plaćate Vi kao korisnik mreže. Naime, onaj tko vas poziva
normalno plaća dio poziva na vaš telefon, a vi ste zaduženi za troškove poziva sa vašeg telefona na broj koji se preusmjerava. Poziv možete preusmjeriti i na Voice Mail.
Caller ID usluga (kod nas poznatija kao CLI) omogućuje identifikaciju poziva prije odgovora na njega. Razlikujemo dvije vrste ove usluge. CLIP - Caller Line Identification Presentation (prikaz identifikacije
dolaznog poziva) je usluga prikaza pretplatničkog broja osobe koja vas poziva na ekranu mobitela. CLIR – Caller Line Identification Restriction (zabrana identifikacije dolaznog poziva) kako samo ime govori,
usluga je koja omogućuje zabranu prikaza pretplatničkog broja primatelju koji ima aktiviran CLIP. Da bi ova usluga bila operativna potrebno je imati mobilni telefon koji podržava ovu opciju (a to je većina
današnjih mobitela) i podrška GSM operatera za ovu funkciju. Dakle, ukoliko kod operatera aktivirate CLIP uslugu, možete na displeju vidjeti broj osobe koja vas zove, a ako aktivirate i CLIR uslugu, osobe
koje zovete neće vidjeti vaš broj aparata. Važno je spomenuti da je nemoguće krivotvoriti broj koji šalje CLI, jer ga ne šaljete preko vašeg mobitela, već ga šalje mreža.
Ako razgovarate sa nekom osobom preko vašeg mobitela, a druga vas poziva u tom trenutku, na raspolaganju možete imati uslugu zadržavanja poziva. Call Hold/Waiting će vas obavijestiti o pozivu, a zatim
dopustiti da vezu i zadržite dok ne završite razgovor. Također, moguće je prebacivanje sa veze na vezu ili trenutačni prekid tekućeg poziva, ako drugi smatrate važnijim.
Dolazne i odlazne pozive moguće je i zabraniti uslugom Call Barring (zabrana poziva), koja se najčešće koristi u roamingu. Naime, na mobilnom aparatu precizirat ćete želite li zabraniti dolazne roaming
pozive, pozive sa određenog broja telefona ili pozive na međunarodne telefone. Vrlo je aktualan i tzv. Babysiter mode koji će osobi kojoj ste povjerili telefon dopustiti da obavlja samo pozive na vaš mobitel
ili pozive na brojeve hitnih suzbi.
Nastavak
Izvor: Borislav Tadić, Mobilne komunikacije, 7/2001
|
početak
English