|
Utjecaj mobilnih telefona na zdravlje
Autor: Borislav Tadić
Sljedeći tekst je preuzet iz knjige "Mobilne komunikacije" iz 2001.
Kompanija Wireless Technology Research, izradila je studiju o zračenju mobilnih telefona, vrijednu čak 27 milijuna dolara. Time su znanstvenici željeli srušiti nagađanja i pretpostavke o štetnom utjecaju
mobitela na zdravlje čovjeka. Istraživanje je pokazalo jasnu vezu između zračenja koje mobilni telefoni emitiraju i malog povećanja u broju tumora mozga, povećanja ćelija u mikronukleusu ljudske krvi i
podjelu DNK kod štakora. Tako je, prema riječima direktora ove kompanije, potvrđeno da zračenja mobilnih telefona mogu izazvati genetske poremećaje. No, treba li ovo istraživanje prihvatiti zdravo za gotovo?
U Medicinskom glasniku Nove Engleske objavljena je studija koja se bavila pitanjima povezanosti mobilnih telefona i pojave tumora na mozgu. Ova neovisna studija je anketom obuhvatila 2500 osoba liječenih
u američkim bolnicama. Od toga 782 oboljela imala su tumor na mozgu. Zaključak studije se ne slaže sa teoretičarima izuzetne štetnosti mobitela po zdravlje korisnika. Naprotiv, studija je pokazala da upotreba
mobilnog telefona ne može povećati rizik dobivanja tumora. No, treba li ovu studiju odbaciti? Nažalost, proturječne studije ne samo da su česte u posljednje vrijeme, već kao da prate jedna drugu. Na svim
medijima, od kad je mobilna telefonija zaživjela na našim prostorima, slušali smo vijesti o studijama koje se bave vezom između upotrebe mobitela i zdravlja. I dok su one prije početka rada prvog GSM operatera,
bile malo zapažene, svaki novo takvo izvješće prate komentari vlasnika mobitela. Jedni samo sa smiješkom odmahuju rukom, dok se drugi hvataju za glavu i upozoravaju svoje bližnje na ovu ”golemu opasnost”.
Korisnici pažnju ponajviše usmjeravaju na bombastične napise tipa ”Senzacionalno - Mobitel izazivaju rak”, ”Upotreba mobitela preopasna” ili ”Mobilni kriv za preranu smrt dječaka”. Zato ćemo i dati
prvo, veliko upozorenje - vodite računa, čitate li članak nekog potpunog laika ili neupućenog novinara, ili pak studiju koju je potpisala grupa stručnjaka u spomenutoj oblasti. Izvješća ove druge grupe,
mnogo se rjeđe pojavljuju u tisku, češće se nevjerodostojno prenose ili se olako povezuju sa sponzorima iz industrije mobilne opreme. Zato bi mladi trebali bakama i dedama, koji se brinu, objasniti da
obrate pažnju na potpis objavljenog istraživanja.
Kada smo ovo razjasnili, možemo priječi i na neke konkretnije teme. Odgovor na pitanje da li mobitel zrači, isto tako je potpuno jasan i potvrdan. Naravno, jer je to i osnova njegovog funkcioniranja.
Radio valovi se već desetljećima koriste za prijenos informacija, pa tako i glasovnih informacija. Radi se o valovima iz spektra elektromagnetskog zračenja, koji se šire brzinom od oko 300.000 km/s, a
oni koji se koriste u mobilnoj telefoniji zauzimaju frekventni opseg od 450 - 2200 MHz.
Malo podsjećanje na lekcije iz fizike: Frekvencija je broj oscilacija koje čestica napravi u jedinici vremena. Tako npr. izmjenična struja u domaćinstvima, u Europi, ima frekvenciju 50 Hz, a vidljivi
spektar svjetlosti između 384-789 THz.
Zašto sve ovo govorim - zato što je poznavanje prirode zračenja mobitela neophodno za razumijevanje njegove štetnosti. Ona potječe od sposobnosti živih ćelija da apsorbiraju radiovalove i transformiraju
ih u toplinu. Pošto bazna stanica svojim signalom hvata GSM korisnika, i ona tokom odašiljanja signala zrači. No, zračenje i telefona i bazne stanice je, napominjem neionizirajuće. To znači da ono nema
snage za razbijanje kemijskih veza između molekula i oštećivanje ćelija bioloških organizama, što mogu npr. X-zraci kod Rendgen aparata.
Specific Apsorbtion Rates (SAR), je pouzdana međunarodno priznata mjera mogućnosti da mobitel izazove oštećenje ćelija. Ona služi za mjerenje količine radiofrekvencije koju je organizam apsorbirao i
izražava se u broju Wata zračenja po kilogramu moždane mase (W/kg). Američka savezna komisija za telekomunikacije prihvatila je 1.6 W/kg za prihvatljivu mjeru SAR nivoa, a naravno, što je SAR nivo niži,
opasnost (makar i teoretska) je manja.
Sada ćemo, kao primjer, navesti SAR nivo zračenja za neke, u RS popularnije modele mobilnih telefona. Za Ericsson A1018s nivo je 0.88 W/kg, za Siemens C35 bilježimo 1.19 W/kg, Siemens C25 0.72 W/kg,
Sony CMD-Z5 pokazuje nivo od 1.06, Philips Savy 1.11 W/kg, Nokia 3210 1.14, a novija Nokia 3310 0.75 W/kg. Također, za Ericsson T18 nivo iznosi 0.61, za T28s 1.49 W/kg, a Motorola cd930 0.7 i Motorola
T2288 0.54 W/kg. Vise podataka i kompletnu tabelu SAR nivoa za skoro sve GSM mobitele pronaći ćete na web adresi www.cellular.co.za. Prema ovoj tablici, najveći, skoro granični SAR nivo pokazuje Bosch
model 908 i on iznosi 1.59 W/kg, dok je najniži prikazani SAR nivo ponos Motorola Startac i telefona o kome ćemo danas govoriti V3688 - samo 0.02 W/kg.
Dakle, današnji mobilni telefoni imaju maksimalni nivo zračenja 2 W, i spadaju u tzv. klasu 4. Praksa je pokazala još jednu zanimljivu činjenicu - u kvalitetnijim GSM mrežama, njihovo zračenje ne prelazi
ni 0,2 W. Mobitel najviše zrači u područjima slabije pokrivenosti GSM signalom, u trenutku uspostavljanja veze.
Također, upotreba hands-free seta trebala bi opasnost još više smanjiti, jer se izvor zračenja direktno udaljava od glave. No, pojedini istraživači su u testovima došli do rezultata da hands-free setovi
zrače čak 3 puta više, što se pravdalo analogijom sa povećanim zračenjem slušalica. I u ovom slučaju postojala su suprotna istraživanja, koja tvrde da hands-free kao dodatak koristan jer kao izvor neznatno
više zrači, ali to zračenje ne predaje organizmu.
Morat ćemo reći i nekoliko riječi o baznim stanicama mobilne telefonije. Izlazne snage odašiljača baznih stanica u GSM sistemima su od nekoliko stotina do nekoliko tisuća puta manje nego snage TV i
radio odašiljača. Svjetski stručnjaci zato i nisu potezali pitanja opasnosti baznih stanica, ukoliko su one udaljene 5-7 metara od prisutnih ljudi. No, bez obzira, mišljenja sam da instalacija baznih stanica
u blizini bolnica, iza kojeg stoje pojedini operateri, predstavlja nepotreban rizik, kao i psihički pritisak po pacijente.
Hajde da pogledamo o kakvim to posljedicama govore pobornici teorija o po zdravlje zabrinjavajućim efektima zračenja mobitela. Prvo se navodi gubitak koncentracije i slabljenje kratkotrajne memorije,
a zatim i povišenje krvnog pritiska, ubrzano treptanje očiju. Oni koji su mobitelom pričali i po nekoliko sati dnevno, žalili su se na toplinu oko i u uhu, kao i povremenu glavobolju. Kao krajnji slučaj
prijavljen je tumor na mozgu.
Jedan Amerikanac tužio je više telekomunikacijskih kompanija na svotu od 800 milijuna dolara, jer je dobio rak, kako je on vjerovao, zbog konstantne upotrebe mobilnog telefona. Slično je iskusio stanoviti
Britanac, kamiondžija, koji je upotrebljavao mobitel od 1985, a prije dvije godina dijagnosticiran mu je tumor na mozgu veličine teniske loptice. Dakle, za vjerovati je da će advokati iskoristiti nedefiniranost
na polju pouzdanih istraživanja o štetnosti mobitela i pokušati oguliti proizvođače mobitela.
Podsjetimo, slično se dogodilo i duhanskoj industriji, pa danas na kutiji cigareta obavezno gledamo natpise”pušenje je štetno za zdravlje”. Nažalost, ljudi i dalje puše. Interesantni su i slučajevi
pobuna lokalnog stanovništva u Njemačkoj, prilikom testiranja i instalacije GSM i GPRS opreme. Susjedi su se dogovorili i pritužbama natjerale njemačke GSM operatere da bazne stanice dodatno izoliraju,
i smanje navodnu opasnost po njihovo zdravlje.
Postoji li nešto što je sigurno? Kontroverzna i suprotstavljena istraživanja će i dalje smjenjivati nevjerojatnom brzinom, a proizvođači mobitela će i dalje poricati svaku po njih (i zdravlje) negativnu
studiju. Do sada direktnih dokaza o štetnosti - nema. Na našu veliku žalost, nismo sigurni da za nekoliko godina nećemo čuti poražavajuće rezultate iz Svjetske Zdravstvene organizacije. Ovako studije,
pa makar i sumnjive kvalitete, koje govore o štetnosti zračenja mobitela, mogu pozitivno uticati na relevantne faktore u ovoj, izuzetno profitabilnoj industriji.
Naši savjeti, koje ćemo dati na kraju, neće se razlikovati od prijedloga eksperata u ovoj oblasti. Preporučit ćemo korištenje fiksne telefonske mreže umjesto mobilne, kada god ste u mogućnosti, a zatim
i smanjenje vremena razgovora koje obavljate sa mobilnog telefona. Kod kupovine telefona treba voditi računa o onima sa integriranom antenom koji su pokazali manji SAR nivo, kao i modela koji rade na nižim
frekvencijama. Uz to, savjet je i da telefon držite što dalje od glave za vrijeme upotrebe, i po mogućnosti da koristite hands-free set. Osobe koje bi se trebale posebno paziti i što manje izlagati zračenju
(ne samo mobitela) su trudnice, djeca, bolesnici i osobe sa ugrađenim pace-makerom.
Morat ćemo baciti još jednu opasku na račun opasnosti mobitela po zdravlje čovjeka. Naime, mnogo veću opasnost mobiteli predstavljaju zbog odvlačenja pažnje njihovim vlasnicima, nego zbog elektromagnetskog
zračenja. Tako ste mogli čuti vijesti o automobilskim sudarima izazvanim zbog mobilnih telefona ili nogometašima koji su se javljali na telefone u sred utakmice. Kao potvrda ove tvrdnje može se navesti
i slučaj stanovitog kirurga iz Hong Konga.
Kirurg koji je operirao i razgovarao na mobilnom telefonu ispričao se pacijentu komu je tom prilikom slučajno probušio mjehur. Pacijent iz Hong Konga tvrdi da je Dr. Tung Hiu-Ming na mobitel pričao
o automobilu koji je planirao kupiti. Kirurg je proglašen nevinim od državnog vijeća koje je zaključilo da mobilni razgovor nije bio namjeran te nije ugrozio zdravlje pacijenta.
Time ćemo završiti današnju temu. Nadamo se da smo vam korištenje mobitela i njihovu potencijalnu štetnost dovoljno približili. Isto tako, nadamo se da na ”ekskluzivne” prijenose istraživanja o štetnosti
mobitela u novinama nećete nasjedati, osim ako se radi o stručnoj literaturi ili autorima. I ne zaboravite, zrače i vaše električne instalacije, televizori, monitori, walkmani i CD plejeri, te mikrovalne
pećnice i još mnogo toga; kancerogeni su i pesticidi, te pojedina umjetna sladila u bezalkoholnim pićima, a rijetki su (i sretni) oni koji nikad nisu bili slikani na rendgen aparatu.
Izvor: Borislav Tadić, Mobilne komunikacije, 7/2001
|
početak
English